Obaranjem brodskih sidara, a može ih biti više od 1000 u sezoni, točkasto uništava sve u području sidra i sidrenog lanca, koji se ispušta u omjeru (ako je noć) 1 dubina mora pomnožena s 5. U slučaju nevremena vrijedi pravilo 1:7. Znači da na dubini od 10 metara lanac leži na do 50 metara morskog dna. Pri jakom vjetru i morskim strujama brod se okreće povlačeći sidreni lanac koji struže po dnu uništavajući sve. To je posebno štetno za kolonije Poseidonie, čije posljednje reducirane kolonije se nalaze po cijelom akvatoriju otoka.
Poznato je da morsko dno oko otoka izgleda skoro kao mjesećeva površina. Kad se uzme u obzir pomicanje pridnenog nanosa na suprotnoj obali Lokrumskog prolaza, cijelo morsko dno je skoro pješčano sa skoro unistenim morskim životom.
Cjelogodišnji zaštićeni akvatorij od 200 metara oko cijelog otoka Lokruma iznimno je važan kako bi se
podmorska fauna i flora počela oporavljati.
Sidrenje, osobito dulje od jednog dana, premašuje kapacitete crnih spremnika (fekalija) na super jahtama, čak i onih preko 50 metara duljine. U slučaju superjahti, a posebno onih koji nisu deplasmanske forme, taj kapacitet je i manji od jednog dana na sidrištu. Charter jedrilice a pogotovo veliki hrvatski charter brodovi, iznimno su opasni jer ispustaju non stop radi nedostatnih tehnickih rjesenja.
Još je dobro kada se crni spremnici prazne nakon tretmana, kojih ima više vrsta/uređaja, ali se još dosta koristi klor. Većina koristi 18% klora umjesto 12%, jer bolje razgrađuje otpad. Ispuštanje fekalija u dobro tretiranom sustavu vidljivo je ispod broda kao bijela magla i nema mirisa. S većom upotrebom klora ili kod neznanja, oblak je sve bijelji i izdaleka vidljiv. Kod lošeg tretmana fekalija oblak je tamniji, smedj, vide se komadići i osjeća se smrad te u ovako plitkom moru, gdje se sidre na 10 metara, fekalije brzo dospijevaju na dno mora jer ih struje ne mogu daleko odnijeti te se «lijepe» na samu obalu.
Napomena; i sive vode, ogromne količine, ispuštaju se stalno, najčešće izravno i uvijek bez ikakvog tretmana, takodjer su opasne jer sadrže velike količine deterdjenta, budući se na jahtama pere i do 20 sati dnevno ( u pravilu 3 perilice). Posebno je opasno pranje paluba za koje se koriste kemijska sredstva (za tik) i “biorazgradivi” deterdjenti. Iz iskustva, koristi se samo; za tik - morska voda a za pranje voda s alkoholnim octom a sto bi trebalo nadzirati takodjer.
Ovo je minimalan doprinos očuvanju podvodne flore i faune na okolo otoka Lokruma i Lokrumskog prolaza u čijem središtu borave veliki putnički brodovi, a na obali veliki hoteli koji znaju napraviti puno štete. Uvodjenjem posebnih malih barzi za preuzimanje crnih voda je unosan posao (Vidi Cannes)
Opasnost za sam otok Lokrum povećava i opasnost od požara na samim jahtama, što nije rijedak slučaj a zbog blizine jahti, nekad vezanih konopima za samu obalu otoka i borove.
Potpisnik je ex ravnatelj Rezervata Lokrum, osnivač vatrogasne postrojbe na otoku Lokrum i ex zapovjednik na super jahtama.
Hvala,
Antun Karužić